Kamate na kredite u Sloveniji

Kamate na kredite u Sloveniji i po čemu se ravnaju

Kreditna sposobnost izračunava se za svakog zajmoprimca zasebno u svrhu poštivanja uredbe o makrobonitetnim ograničenjima kreditiranja stanovništva. Kad postoji više zajmoprimaca, ugovor o kreditu mora biti u skladu sa zahtjevom DSTI -a za svakog od zajmoprimaca. Prema tome se određuju i kamate na kredite u Sloveniji.

Iznos koji se najčešće posuđivao putem potrošačkog kredita u obliku hitri kredit iznosio je 5. 000 EUR u posljednjem tromjesečju 2018. Prosječni ugovorni iznos potrošačkog kredita povećao se za 2. 000 EUR ili 33% u razdoblju od četiri godine, a u posljednjem je razdoblju iznosio 8. 110 EUR. kvartal 2018.

Makroprudencijalna ograničenja kreditiranja stanovništva ne primjenjuju se na leasing poslove; pri procjeni kreditne sposobnosti i izračunavanju DSTI -a, banke su također dužne uzeti u obzir obveze iz ugovora o kreditu i što uvjetuje kamate na kredite u Sloveniji.

Prosječne efektivne kamatne stope na ugovore potrošačkih kredita koje su banke i štedionice sklopile tijekom prvih šest mjeseci 2019. bile su sljedeće, prosječna efektivna kamatna stopa, * %: do 6 mjeseci i do 1. 000 EUR, 44, 5; do 12 mjeseci, i do 2. 000 EUR, 19, 2; do 36 mjeseci, i do 4. 000 EUR, 12, 9; do 10 godina, i do 20. 000 EUR, 8. 5.

Kamate na kredite u Sloveniji za stambene kredite

Ograničenje DSTI -a postalo je obvezujuća mjera: omjer godišnjih troškova servisiranja duga i godišnjih primanja zajmoprimca ne smije prelaziti 50% za osobe čiji prihod nije veći od dvostruke bruto minimalne plaće, odnosno 67% za prihod iznad ovog praga. Ograničenje od 80% na omjer iznosa kredita i vrijednosti kolaterala stambenih nekretnina ostaje preporuka bankama. Bez obzira na visinu prihoda, potrošači moraju ostati s prihodom od najmanje 76% bruto minimalne plaće nakon plaćanja svih rata prema kreditnim ugovorima i to su kamate na kredite u Sloveniji. Potrošaču koji uzdržava uzdržavanog člana obitelji ili drugu osobu čije je uzdržavanje prema zakonu potrebno ostaviti i iznos prihoda predviđen za uzdržavanje navedene osobe, prema kriterijima utvrđenim zakonom kojim se uređuju naknade za socijalno osiguranje dodjelu novčane socijalne pomoći.

Mjera je prvenstveno usmjerena na tržište potrošačkih kredita, ali također je slučaj da se djelomično odnosi na stambene kredite. Na tržište nekretnina utječu brojni čimbenici, od kojih je samo jedan kredit. Sve se više transakcija na slovenskom tržištu nekretnina u posljednje vrijeme financira vlastitim sredstvima kupaca, pa je učinak ovih mjera manji nego što bi bio da se transakcije u većoj mjeri financiraju kreditima i kamate na kredite u Sloveniji. Analiza u zemljama koje su već uvele slične makrobonitetne mjere pokazuje da mjere ove vrste mogu imati utjecaj i na cijene na tržištu nekretnina. Kad cijene padnu, pristupačnost stanova raste, što ublažava utjecaj smanjenog pristupa kreditima (u ovom slučaju zajmoprimcu je potreban samo manji zajam, koji se može dobiti unatoč pooštrenom zahtjevu DSTI -ja).

Dopuštene kamate na kredite u Sloveniji

Banka Slovenije dopušta odstupanja od obvezujućih zahtjeva. Dopuštena odstupanja utvrđuju se na tromjesečnoj razini, a izračunavaju se u odnosu na ukupan iznos novih kreditnih ugovora koji su u skladu s rokom dospijeća i limitom na DSTI. Ograničenje dospijeća može se premašiti za najviše 15% novih kreditnih ugovora za potrebe potrošača, pod uvjetom da dospijeće takvih kredita ne prelazi 120 mjeseci i ako su u skladu s gornjom granicom DSTI -ja. Što utječe ina kamate na kredite u Sloveniji. Ograničenje DSTI -a može se premašiti za najviše 10% novih kreditnih ugovora za stambene nekretnine i najviše 10% novih kreditnih ugovora za potrebe potrošača, pod uvjetom da zajmoprimcu ostane barem propisani minimalni iznos i DSTI za kreditne ugovore ne prelazi 67%. Kreditni ugovori za potrebe potrošača koji premašuju gornju granicu DSTI -a moraju biti u skladu s rokom dospijeća. Dopuštena odstupanja važan su dio mjere jer bankama daju manevarski prostor za odobravanje kredita prema vlastitom nahođenju u određenim slučajevima, čak i kada im osnovni parametri mjere to ne dopuštaju.

Banka Slovenije ostavlja bankama da odlučuju o izuzećima od te mjere. Banke su odgovorne za preuzimanje i upravljanje rizicima prilikom sklapanja ugovora o kreditu, ali su same banke najsvjesnije svih okolnosti i svojstava zajmoprimaca koji utječu na njihovu kreditnu sposobnost i kamate na kredite u Sloveniji. Banke će stoga nastaviti s postavljanjem svojih internih politika preuzimanja rizika i upravljanja njima, u skladu s važećim propisima.

Tagovi: kamate, kamate na kredite, Kamate na kredite u Sloveniji, kredite u Sloveniji